SVETA PETKA

Sveta Petka, na grčkom Paraskeva, rođena je u selu Epivat, nedaleko od grada Kalikrata, u jedanaestom veku, na srpskoj zemlji, pa se pretpostavlja da je bila Srpkinja

12 Jun 2011

sveta PetkaSveta Petka, na grčkom Paraskeva, rođena je u selu Epivat, nedaleko od grada Kalikrata, u jedanaestom veku, na srpskoj zemlji, pa se pretpostavlja da je bila Srpkinja. Roditelji su joj bili Hrišćani, srednjeg imovnog stanja, a brat Jeftimije je bio episkop. Po smrti roditelja, Petka napušta imanje, srodnike i otadžbinu, odriče se svetovnog života, prezrevši sve ljudske sujete i odlazi u pustinju, posvetivši se usamljeničkom životu, molitvi i službi Bogu.
Legenda kaže da joj se pod starost u snu javio anđeo, rekavši joj da napusti pustinju, vrati se u otadžbinu i poslednje dane svog života provede tamo. U povratku za Epivat, svratila je u Carigrad da poseti crkvu svete Sofije. U rodnom selu kratko je poživela do smrti i njena rodbina je, po običajima, sahrani na seoskom groblju. Međutim, nekim Hrišćanima je bilo stalo da se Paraskeva dostojnije sahrani i nakon nekog vremena iskopali su njeno telo i videvši da je netaknuto, netruležno, preneli su ga u epivatsku crkvu. Na njenom grobu od tog vremena počela su da se događaju čuda, a mnogi bolesni su nalazili isceljenja pohodivši njen grob.
Bugarski car Asen je oteo telo svete Paraskeve, 1238. godine i preneo u svoju prestonicu Trnovo, a kada su Turci osvojili bugarsko i srpsko carstvo, sultan Selim je naredio da se telo sv. Paraskeve prenese u njegovu prestonicu. Telo sv. Petke je najpre ležalo u dvoru sultana Selima, a zatim ga je preuzela carigradska patrijaršija. Kneginja Milica, žena kneza Lazara, je izmolila od tadašnjeg sultana, da telo sv. Paraskeve prenese u Srbiju, s obzirom da je ona Srpkinja i srpska svetiteljka i telo joj je počivalo u kapeli ispod crkve Ružice na Kalemegdanu. Konačno, 1641. godine, carigradski patrijarh Partenije, poklanja telo svete Petke moldavskom knezu koji ga prenosi u grad Jaš i polaže u crkvi Sveta Tri jerarha.
Sveta Petka se na ikoni predstavlja u monaškoj odeći, kako u desnoj ruci drži Časni Krst. Spomen joj je 27. oktobra, (14. oktobra), na dan njene smrti i kod Srba najviše se slavi u Dalmaciji, Istočnoj Srbiji i Nišavskom kraju. Poštovana je i kao zaštitnica ženskih poslova i toga dana strogo je zabranjeno presti, tkati i raditi slične poslove. U nekim krajevima Srbije, za ovaj dan se sprema i lomi poseban kolač za zdravlje stoke. Pogrešno je verovanje, rasprostranjeno među ženskim svetom, da se petak posti zbog svete Petke i mnoge žene se čak i zavetuju svetici na post petkom! I petak, kao i sreda, poste se u spomen Spasitelja, Isusa Hrista: sreda zbog izdajstva Judinog, a petak zbog raspeća Spasitelja.
Svim Srbima koji za Krsnu slavu imaju zaštitnika sv. Petku, sretna slava i od Boga svako dobro.


Sokobanja, 22.10.2009.g.
Priredio: V.S. Putnik

Smeštaj Privatni smeštaj Smeštaj sa bazenom Hoteli u Sokobanji Pansioni Seoski turizam Smeštaj na jezeru Cenovnik O Sokobanji O Sokobanji Istorija Istorija Prvi tragovi naselja Turski period Prvi ustanak Naredba 1837-1880 Do II svetskog rata NOB i revolucija Zdravstvo Zdravstvo Zdravstveni turizam Faktori lečenja Kupanje Inhalacija Radioaktivnost Radioaktivne vode Mineralne vode Lekovite vode Znamenite ličnosti Kako doći? Klima Oblačnost Padavine Magla Vetar Vegetacija Vremenska prognoza Odgovori Predsednika Opštine Gradski vodič Gradski vodič Izletišta Parkovi Mapa grada Crkve Autobuske linije Doček nove godine Wellness centar Restorani Akva Park Etno restoran STARA VODENICA Vesti Linkovi Nekretnine Kontakt