Sokobanja i gradovi u okruženju - ZANIMLJIVOSTI

Sokobanja i gradovi u okruženju:: Grad Zaječar je u istočnoj Srbiji, na granici s Bugarskom, Soko banja, Knjaževac i Boljevac.

26 Januar 2012

Zaječar

Grad Zaječar je u istočnoj Srbiji, na granici s Bugarskom. Nalazi se u centralnom delu Timočke Krajine, u Zaječarskom okrugu - u koji još spadaju opštine Sokobanja, Knjaževac i Boljevac.
Središte je gradsko naselje Zaječar koji predstavlja administrativni, kulturni, privredni, ekonomski, politički i verski centar opštine i samog okruga.
Grad Zaječar obuhvata površinu od 1.068 km². Teritoriju presecaju Crni i Beli Timok koji spajanjem čine Veliki Timok koji protiče i kroz Zaječar. Na teritoriji grada postoje tri veštačka akumulaciona jezera: Grliško, Rgotsko i Sovinac. Nedaleko od Zaječara, nalazi se banjsko lečilište Gamzigradska Banja s uređenim termomineralnim izvorima, a nedaleko od njega se nalazi značajan arheološki lokalitet Gamzigrad (Felix Romuliana).
Prema popisu stanovništva iz 2002. Zaječarski okrug broji 137.561, a grad Zaječar 65.969 stanovnika. Ukupno ima 18.043 zaposlena na teritoriji grada.
Etnička struktura:
* Srbi - 59.867
* Vlasi - 2.981
* Jugosloveni - 277
* Romi - 323
* Rumuni - 221
* Crnogorci - 161
* Makedonci - 158
* Bugari - 113
* Hrvati - 101
* Albanci - 42
* Muslimani - 32
* Slovenci - 20
* Mađari - 19
* Goranci - 10
* Bošnjaci - 10
* Nemci - 6
* Slovaci - 6
* Česi - 4
* Rusi - 3
Po popisu iz 2002. ovde, takođe, žive i:
* Neizjašnjeni i neopredeljeni - 1015
* Regionalna pripadnost - 7
* Ostali - 17
* Nepoznato - 573.

oOo

BOLJEVAC

Opština Boljevac je u Zaječarskom okrugu sa sedištem u istoimenom gradu. Prema proceni Republičkog zavoda za statistiku iz 2004. u opštini je bio 15.231 stanovnik.
Naseljena mesta u opštini Boljevac su:
* Boljevac
i sela:
* Bačevica
* Bogovina
* Boljevac Selo
* Valakonje
* Vrbovac
* Dobro Polje
* Dobrujevac
* Ilino
* Jablanica
* Krivi Vir
* Lukovo
* Mali Izvor
* Mirovo
* Osnić
* Podgorac
* Rtanj
* Rujište
* Savinac
* Sumrakovac

oOo

KNJAŽEVAC

Opština Knjaževac se nalazi u istočnom delu Srbije, uz granicu s Republikom Bugarskom i ulazi u sastav Timočke Krajine. Nalazi se na severnoj geografskoj širini od 43°20` do 43°45` i istočnoj geografskoj dužini od 22°11` do 22°41`.
S površinom od 1.202 km², opština Knjaževac je četvrta po veličini u Srbiji. Reljef joj je brdsko-planinski. Najviša tačka ove oblasti je vrh Midžor na Staroj planini (2.169 metara). Najniža tačka opštine je na 176 metara nadmorske visine. Grad se nalazi na mestu gde se spajaju Trgoviški Timok i Svrljiški Timok, stvarajući Beli Timok. Ova reka teče na sever gde se kod Zaječara spaja s Crnim Timokom i stvara reku Timok. Po ovoj reci, ceo region nosi naziv Timočka krajina.
Područje opštine obuhvata 86 naselja od čega je 85 seoskih naselja.
U opštini Knjaževac živi 44.036 stanovnika od čega 19.705 u gradu (podaci iz poslednjeg popisa stanovništva 1991). Prosečna gustina naseljenosti je 36 stanovnika po km², što je svrstava u retko naseljene opštine.

oOo

SOKOBANJA

Sokobanja je gradsko naselje i banja u opštini Sokobanja u Zaječarskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 8,407 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 8.439 stanovnika).
Nalazi se na visini od 400 m nadmorske visine. Kroz Sokobanju protiče reka Moravica ili Sokobanjska Moravica. Poznata je turistička odrednica za rekreativni, a posebno banjski turizam. Nalazi se između karpatskih i balkanskih planina, Rtnja i Ozrena. Za Sokobanju su vezani i Lepterija, izletište koje se nalazi uz Sokobanjsku Moravicu, i poznati srednjevekovni grad - Sokograd (banjski). U blizini banje, nalazi se slap Ripaljka, koji je periodičan i visok je dvadesetak metara. Sokobanja je poznata po manifestaciji "Prva harmonika", tradicionalnom takmičenju harmonikaša koje se održava svake godine krajem avgusta.
U naselju Sokobanja živi 6.757 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,1 godina (38,8 kod muškaraca i 41,3 kod žena). U naselju ima 2.914 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,88.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002).

Smeštaj Privatni smeštaj Smeštaj sa bazenom Hoteli u Sokobanji Pansioni Seoski turizam Smeštaj na jezeru Cenovnik O Sokobanji O Sokobanji Istorija Istorija Prvi tragovi naselja Turski period Prvi ustanak Naredba 1837-1880 Do II svetskog rata NOB i revolucija Zdravstvo Zdravstvo Zdravstveni turizam Faktori lečenja Kupanje Inhalacija Radioaktivnost Radioaktivne vode Mineralne vode Lekovite vode Znamenite ličnosti Kako doći? Klima Oblačnost Padavine Magla Vetar Vegetacija Vremenska prognoza Odgovori Predsednika Opštine Gradski vodič Gradski vodič Izletišta Parkovi Mapa grada Crkve Autobuske linije Doček nove godine Wellness centar Restorani Akva Park Etno restoran STARA VODENICA Vesti Linkovi Nekretnine Kontakt