Knez Miloš Obrenović

Knez Miloš Obrenović:: Srpskoj javnosti je nedovoljno poznato da je jedan od najpoznatijih srpskih vođa, modernog doba, Knez Miloš, prezime Obrenović preuzeo 1810. godine, od ujaka, a da mu je pravo prezime bilo Teodorović

7 Maj 2011

milos obrenovicSrpskoj javnosti je nedovoljno poznato da je jedan od najpoznatijih srpskih vođa, modernog doba, Knez Miloš, prezime Obrenović preuzeo 1810. godine, od ujaka, a da mu je pravo prezime bilo Teodorović. Na taj čin, pretpostavlja se, Miloš se odlučio posle smrti brata od ujaka, Milana, koji je kao istaknuti vojvoda imao veliki ugled u narodu. Uz Milana, Miloš je prošao skoro sve velike bitke u Prvom srpskom ustanku, a zbog iskazane hrabrosti od Karađorđa mu je na upravu i odbranu poverena Užička nahija. Nakon propasti Prvog ustanka, Miloš je bio jedini od istaknutijih vojvoda koji je ostao u Srbiji, dobivši amnestiju od turskih vlasti i postavši oborknez Rudničke nahije. Kasnije je svoju vladavinu proširio na Kragujevačku, a potom i na Požešku nahiju.
Miloš Obrenović, 23 aprila, 1815. godine, u Takovu, staje na čelo Drugog srpskog ustanka, učestvuje u svim važnijim bitkama, sam vodi pregovore sa Turcima i tako uspeva da sklopi usmeni dogovor, 25. oktobra, 1815. godine, sa Ali-pašom, o mešovitoj srpsko-turskoj upravi u Beogradskom pašaluku, a posebnim fermanom Srbija je tada dobila nekoliko povlastica.
Da bi što jače i duže učvrstio svoj položaj i vladavinu, a za Srbiju što veću autonomiju Miloš Obrenović nije birao načina i sredstava: konkurente za vlast je uklanjao, Turke potkupljivao, a jula meseca 1817. godine, kada je Karađorđe tajno došao u Srbiju, naredio je da ga ubiju.
Hatišerifom, iz 1830. godine, Miloš je za Srbiju izborio delimičnu unutrašnju samoupravu i slobodno školstvo, uz mnogo političkog taktiziranja i diplomatske upornosti, a za njega samog se izborio da mu se prizna nasledno kneževsko dostojanstvo. Ipak, zahvaljujući njemu, srpski mladići su mogli da se školuju u Rusiji, Austriji, Ugarskoj i Nemačkoj, a u Srbiju su, na Milošev poziv, počeli da dolaze učeni ljudi, lekari, profesori inžinjeri i drugi. Iako je i sam bio nepismen, knez je osećao potrebe novog vremena.
Njegovi politički protivnici, međutim, nisu mogli da podnesu i prihvate Milošev despotski način vladanja i uspevaju da 1835. godine nametnu prvi Ustav srpske moderne države, poznatiji kao "Sretenjski ustav". Taj Ustav ne odgovara velikim silama, Austriji, Turskoj i Rusiji i oni ga suspenduju, a namesto njega nameću "Turski ustav", iz 1838 godine, čime je kneževa vlast ograničena Sovjetom.
Ne mogavši da se pomiri sa tom podelom vlasti, Miloš Obrenović abdicira 1. juna, 1839. godine i napušta Srbiju, a nasleđuje ga teško oboleli stariji sin Milan. Milan umire nakon samo mesec dana vladavine i na presto dolazi Milošev mlađi sin Mihailo.
Ustavobranitelji dovode 1842. godine Karađorđevog sina, Aleksandra, na vlast, a Mihailo je prognan iz zemlje, jer je vladao po uzoru na svog oca. Aleksandar ostaje na vlasti sve do 1858. godine, kada se Miloš Obrenović, nakon 19 godina izgnanstva, vraća u Srbiju, preuzima vlast, ali vlada kratko, do smrti 1860. godine.

Smeštaj Privatni smeštaj Smeštaj sa bazenom Hoteli u Sokobanji Pansioni Seoski turizam Smeštaj na jezeru Cenovnik O Sokobanji O Sokobanji Istorija Istorija Prvi tragovi naselja Turski period Prvi ustanak Naredba 1837-1880 Do II svetskog rata NOB i revolucija Zdravstvo Zdravstvo Zdravstveni turizam Faktori lečenja Kupanje Inhalacija Radioaktivnost Radioaktivne vode Mineralne vode Lekovite vode Znamenite ličnosti Kako doći? Klima Oblačnost Padavine Magla Vetar Vegetacija Vremenska prognoza Odgovori Predsednika Opštine Gradski vodič Gradski vodič Izletišta Parkovi Mapa grada Crkve Autobuske linije Doček nove godine Wellness centar Restorani Akva Park Etno restoran STARA VODENICA Vesti Linkovi Nekretnine Kontakt