Karadjordje - Djordje Petrović

Neizmerne su ogromne zasluge velikog Karadjordja u stvaranju nove srpske države! To ga svrstava u najznamenitije Srbe svih vremena!

11 Decembar 2010

Neizmerne su ogromne zasluge velikog Karadjordja u stvaranju nove srpske države!
To ga svrstava u najznamenitije Srbe svih vremena!
Ime Karadjordja Petrovića i dan-danas znači kao sinonim slobode: reći Karadjordje i Sloboda, isto je!...
 Rodjen je 1762, u selu Viševac, kao Djordje Petrović.
Siromaštvo i težak život, primorali su njegovu porodicu na česte selidbe, pa su, tako, Petrovići došli u Topolu, gde su se, najzad, nastanili...
Stasavši u lepog i naočitog mladića, Djordje se izmedju 1775. i 1776. oženio Jelenom Jovanović. U ovom braku, rodjeno je sedmoro dece: tri sina i četiri kćeri. Njihov sin Aleksandar, postaće prvi prestolonaslednik dinastičke loze Karadjordjevića.
Karadjordja (što u prevodu s turskog znači Crnog Djordja) savremenici opisuju sledećim rečima: Nije bilo ni višeg ni većeg čoveka, ni dužih ruku, ni dužih nogu. Ćutao je, mnogo, smišljao šta će reći, a kad bi nešto rekao, opako bi bilo. Svud su ga prizivali, na svako veselje, niko mu nije smeo protisloviti i sve je bilo kako on hoće... Pazio je i poštovao ljude učene i majstore. Bio je veseljak: malo pevao, ali dugo igrao. Kad je dospevao, on je radio: kopao, zagradjivao, sadio šljive i vinograde, kukuruz kopao...
Vojničku karijeru, započeo je u ratu Rusuje i Austro-Ugarske protiv Turske (1788 - 1791)zajedno sa srpskim dobrovoljcima koji su ratovali na strani Austro-Ugarske u sopstvenim odredima, frajkorima. Mlad ratnik je za svoje zasluge u borbama protiv Turaka od Austro-Ugarske odlikovan medaljom za hrabrost, a dodeljen mu je i oficirski čin.
Pošto je i poslednja kap, dogadjaj poznat kao seča knezova kad su Turci pobili sve vidjenije Srbe, prelila čašu dugogodišnjeg ropstva, Karadjordje je 2 (14) februara, na praznik Sretenje Gospodnje, 1804, sazvao sastanak svojih saboraca, najhrabrijih Srba, predloživši podizanje Prvog srpskog ustanka. Svi su bili saglasni. Tad je Karadjordje jednoglasno izabran za vodju ustanka koji će posle Kosovske bitke postati jedan od najznačajnijih dogadjaja u istoriji Srbije. Veliki Njegoš će mu posvetiti GORSKI VIJENAC...
Iako je neprijatelj bio mnogobrojniji i daleko jači, a Turska u to vreme još uvek moćna imperija, čete velikog vožda Karadjordja nizale su pobedu za pobedom širom zemlje Srbije. Medju najvećim, ostaće zabeležena pobeda u Boju na Ivankovcu (1805), zatim na Mišaru (1806). Takodje, za kratko vreme, od Turaka su oslobodjeni mnogi srpski gradovi. Završni obračun s viševekovnim porobljivačem, dešavao se od 1807. do 1812, i to uz pomoć Rusije. Nenadmašni pobednici na bojnom polju, Karadjordjevi ratnici su, može se reći, veliku bitku za slobodnu i nezavisnu Srbiju - izgubuli u miru. Za Srbiju je delimična autonomija koja joj je bila ponudjena značila u neku ruku povratak na staro, što je mnogo razočaralo i, prema tvrdnjama savremenika, umorilo velikog srpskog vožda. Klonule moralom, Karadjordjeve čete su poražene, pa je Prvi srpski ustanak ugušen 1813.
Ne mogavši da podnese poraz i ropstvo svog naroda, Karadjordje odlazi iz zemlje, biva interniran u Austriju. Jedno vreme boravi u Petrovaradinu i Gracu. San o srpskoj slobodi, medjutim, nije napuštao vodju srpskih ustanika. On je sve vreme svog života provedenog u tudjini težio da obnovi srpski ustanak. Uz pomoć Rusije, biva izbavljen iz Austrije da bi se zajendo s mnogim srpskim ustanicima nastanio u Rusiji, gde je proveo jedno vreme živeći od pomoći ruske države. Sve vreme provedeno u okrilju ruskog carstva, Karadjordje je proveo u planiranju novog srpskog ustanka ali i u ubedjivanju ruskog cara Aleksandra da Rusi i Srbi povedu zajednički rat protiv Turske. To mu ne polazi za rukom, pa se zato on priključuje srpskom tajnom udruženju koje se zalagalo za borbu protiv Turaka pod nazivom Heterija, uz čiju pomoć se vraća u Srbiju 1817.
U to vreme, Srbijom je vladao Miloš Obrenović po čijoj je naredbi veliki srpski vožd Karadjordje ubijen. Učinio je to njegov kum Vujica Ognjenović, u Radovanjskom lugu...
Tako je, na sramotan, prepreden, podmukao način, tragično završio život grandiozni sin srpske istorije, vođa Prvog srpskog ustanka, onaj koji je zaslužan za stvaranje nove srpske države...
Večna mu slava i hvala!!!

oOo

Smeštaj Privatni smeštaj Smeštaj sa bazenom Hoteli u Sokobanji Pansioni Seoski turizam Smeštaj na jezeru Cenovnik O Sokobanji O Sokobanji Istorija Istorija Prvi tragovi naselja Turski period Prvi ustanak Naredba 1837-1880 Do II svetskog rata NOB i revolucija Zdravstvo Zdravstvo Zdravstveni turizam Faktori lečenja Kupanje Inhalacija Radioaktivnost Radioaktivne vode Mineralne vode Lekovite vode Znamenite ličnosti Kako doći? Klima Oblačnost Padavine Magla Vetar Vegetacija Vremenska prognoza Odgovori Predsednika Opštine Gradski vodič Gradski vodič Izletišta Parkovi Mapa grada Crkve Autobuske linije Doček nove godine Wellness centar Restorani Akva Park Etno restoran STARA VODENICA Vesti Linkovi Nekretnine Kontakt